Život me počastio sa dvije šanse za studiranje. Prvi put u mladosti, drugi u zrelim godinama. Prvi put prirodne nauke, drugi društvene. Prvi put za trasiranje životnog poziva, drugi za sebe. Prvi put na državnoj ustanovi, drugi na privatnoj…
Moje studiranje na PIM univerzitetu je otpočelo nakon punih dvadeset godina rada u struci.Imala sam stalni posao, zvanje, radne kolege. Nije mi bila potrebna diploma, već novo znanje.Po preporuci stručnih ljudi kojima sam vjerovala, moj izbor je pao na PIM univerzitet….i nisam se pokajala!
Slušala sam predavanja najistaknutijih profesora sa naših prostora, sarađivala sa vrijednim i ambicioznim asistentima, družila se sa kolegama studentima koji su bili vršnjaci moje djece. Iako sam puno radila, taj rad mi je pričinjavao radost. U zrelim godinama se uči temeljno, sa iskustvom, razumijevanjem…
Mnogo sam naučila.Mnogo lijepog doživjela.Nezaboravna mi je bila moja apsolventska ekskurzija u Budimpeštu i Prag.Među nama studentima nije bilo nikakve razlike, ni u godinama, ni pri polaganju ispita, ni u komunikaciji sa profesorima.Na neki način sam ponovo proživjela mladost.Poslije osnovnih, završila sam i post diplomske studije i imam osjećaj da sad čvrsto stojim na zemlji, sa “obe noge”.
Ponosna sam što sam bila student ove kvalitetne visokoobrazovne ustanove!
