Profesor na Ekonomskom fakultetu Univerziteta PIM, prof. dr Mladen Milić, objasnio je pojam, razlike između digitalne i tradicionalne ekonomije, te prednosti koje digitalna ekonomija ima u odnosu na tradicionalnu.
Digitalna ili tradicionalna ekonomija
Unazad nekoliko godina gotovo nezamisliv tempo tehnoloških promjena koji je zahvatio globalno svjetsko tržište, a time i regionalna i nacionalna, dokaz su potpuno novog razvoja koji konceptualno i istorijski značajno mijenja ekonomski i društveni okvir poslovanja. Industrijska revolucija IV generacije, zasnovana na revoluciji informacione i komunikacione tehnologije i digitalizacije, dala je i daje nemjerljiv doprinos u razvoju digitalne ekonomije ne samo u globalnim razmjerama.
Izuzetno brz napredak i razvoj informacionih tehnologija u savremenom poslovanju i digitalnoj ekonomiji eliminisao je pojedine zakonitosti koje su desetinama, pa i stotinama godina važile i svoju primjenu imale u tradicionalnoj ekonomiji. Svjetsku ekonomiju zahvatila je digitalizacija koja nezaustavljivo potiskuje tradicionalan način poslovanja.
Sasvim slobodno možemo reći da ništa više nije kao što je bilo, a kako će biti u narednih par godina teško je precizno predvidjeti, jer ono što je prije samo par godina projektovano za narednih pedeset godina, već uveliko je u primjeni. A, šta će nam donijeti primjena 5G mreže, možemo samo naslućivati.
No, vratimo se na našu „dilemu“ digitalna ili tradicionalna ekonomija.
Tradicionalna ekonomija nam je manje više poznata kao ekonomija stvaranja nove vrijednosti na racionalnom upravljanju raspoloživim materijalnim resursima poput prirodnih sirovina, energije, kapitala…
Kao nauka ona se bavi izučavanjem, analizom i novim saznanjima o zakonitostima i pojavama koje vladaju u ekonomiji i društvenoj proizvodnji sa stanovista analize odnosa u proizvodnji, odnosno racionalnosti upotrebe ograničenih materijalnih resursa i ljudskih potreba koje nezaustavljivo rastu zahvaljujući prije svega tehnološkom napretku.
Za razliku od tradicionalne, digitalna ekonomija se zasniva na upravljanju resursima intelektualnog kapitala koji obuhvata znanje, digitalnu tehnologiju, telekomunikacione mreže, internet, intranet i ekstranet, što za većinu zemalja danas predstavlja najveći izazov za investiranje i obezbjeđenje najveće stope privrednog rasta.
Šta je zapravo digitalna ekonomija?
Kada izgovorimo riječi, digitalna ekonomija, naše misli se prvenstveno usmjeravaju na ekonomiju koja se odvija putem digitalnih mreža, odnosno interneta poznatu kao e-trgovina, e-bankarstvo, e-marketing, e-uprava, e-zdravstvo, e-knjiga…
Djelimično, možemo se složiti s takvim poimanjem digitalne ekonomije, ali ona zapravo podrazumijeva daleko više od toga. Kao što smo rekli, digitalna ekonomija se zasniva na digitalnim tehnologijama uz prevashodnu upotrebu informacionih tehnologija, telekomunikacionih mreža, interneta, intraneta i ekstraneta u svim njenim oblastima. Ona zapravo podrazumijeva cjelokupne aktivnosti svih organizacija koje posluju na globa-lnom svjetskom tržištu i koje se odvijaju kroz razne transakcije na relaciji organizacija-organizacija, organizacija-potrošač i potrošač-potrošač.
Za napredno čovječanstvo život postaje jednostavno nezamisliv bez prisustva digitalnih tehnologija. Gdje god da se okrenemo digitalne tehnologije su oko nas u našem svakodnevnom privatnom i poslovnom životu. Svjesno ili nesvjesno nalazimo se pod stalnim uticajem i promjenama načina života, organizacije naših obaveza i učešća u svakodnevnim društvenim aktivnostima.
Jednostavno, digitalne tehnologije su postale sastavni dio našeg života i nastojanja za promjenama, uspješnog pozicioniranja ne samo države, već i organizacije i pojedinca od globalnog do lokalnog nivoa. Danas se uspjeh svake nacionalne ekonomije pripisuje primjeni digitalne ekonomije koja pred savremenim društvom pruža različite mo-gućnosti bržeg i direktnijeg rasta i ostvarenja pozitivnih efekata omogućavajući mu tako i jako bitnu tržišnu konkurentnost na globalnom nivou.
Digitalna ekonomija predstavlja savremen način privređivanja koristeći informaciono-komunikacione tehnologije, a naročito internet kao globalnu računarsku mrežu koju čine umreženi računari i računarske mreže, na kojima se primjenjujući propisana pravila i postupke vrši razmjena raspoloživih podataka i informacija između korisnika i administratora.
Tradicionalnu i digitalnu ekonomiju odlikuje različitost samo nekih od karakteristika čiji pregled je dat u tabeli:
| Karakteristika | Tradicionalna ekonomija | Digitalna ekonomija |
| Ciljevi | Usko postavljeni | Široko postavljeni |
| Radni angažman | Redovan u punom radnom vremenu | Fleksibilan |
| Radni zadaci | Uglavno jednokratni | Dodatni projektni zadaci |
| Glavni resursi | Kapital, ljudi, vrijeme, znanje | Znanje i vrijeme |
| Pristup poslovnoj informaciji | Relativno ograničen | Relativno slobodan |
| Poslovna fleksibilnost | Relativno ograničena | Dobra |
| Veza sa drugim projektima | Ograničena | Intenzivna |
| Tržište | Uslovno ograničeno | Neograničeno |
| Fokus poslovanja | Kapital | Znanje |
| Posrednici | Značajni | Nema ih |
| Troškovi | Značajni | Veoma niski |
| Nove tehnologije | Uslovno dostupne | Dostupne |
| Udaljenost proizvođač-kupac | Značajna | Veoma mala |
| Ljudski resursi | Značajni | Relativno mali |
| Radno vrijeme | Ograničeno | Neograničeno |
Sagledavajući karakteristike ove dvije ekonomije jasno je da je prednost na strani digitalne ekonomije koja krupnim koracima grabi ka svim oblastima društvenog života.
Digitalna ekonomija otvara nove vidike i pruža neslućene mogućnosti za poslovanje uz povećanje prometa i ostvarivanje profita širenjem novih mogućnosti prodaje uz niže troškove poslovanja. Dodamo li tome da nije potrebno angažovati značajna sredstva na obezbjeđenje lagera, automatizaciju poslovanja, agresivniju, a jeftiniju marketing kampanju putem interneta, segmentaciju tržišta i targetiranje potrošača, viši nivo pružene usluge i dostupnost bilo kom umreženom potrošaču širom svijeta uz njegovu lojalnost i zadovoljstvo, onda nam je potpuno jasna njena prednost u odnosu na tradicionalnu ekonomiju.
Prednosti digitalne ekonomije iz godine u godinu direktno utiču da broj korisnika interneta raste za nekoliko stotina miliona, što dovodi do velike ekspanzije globalnog tržišta i poslovanja svih učesnika na njemu.
Pored navedenih prednosti digitalna ekonomija se suočava i sa određenim manjim brojem problema koji se prije svega ogledaju u obezbjeđenju visokog nivoa zaštite ličnih podataka, relativno malom broju kvalifikovane radne snage koja se bavi e-poslovanjem i još uvijek relativnim ograničenjima u obezbjeđenju visokokvalitetnog signala i pristupa internetu širom svijeta.
Već i sada u određenoj mjeri, a u bliskoj budućnosti sasvim sigurno, digitalna ekonomija će biti glavni pokretač našeg svakodnevnog kako poslovnog tako i privatnog života. Digitalna ekonomija je već sada svuda oko nas, na poslu, kada odmaramo, kad se bavimo sportom, kada smo na zabavi, u banci, trgovini, školi, teretani, bolnici… Gdje kod da se okrenemo, šta god da potražimo naša aktivnost vezana je za digitalnu ekonomiju koja iz dana u dan intenzivno povećava svoj primat u našem svakodnevnom životu.
Upravo zbog toga naše društvo mora sistematično pristupiti uvođenju i razvoju digitalne ekonomije kroz postavljanje ključnih ciljeva koji se ogledaju u apsolutnoj podršci njenog razvoja, stalnom rastu zaposlenosti viskokvalifikovanih kadrova, ubrzanju ekonomskog rasta privrede, rastu učešća svih slojeva društva i proprocionalnom korištenju rezultata tog rasta, dostizanju apsolutnog nivoa dostupnosti usluga digitalnog formata i bespapirnog poslovanja, odnosno razvoju digitalnog društva u cjelini.
Prednosti uvođenja digitalne ekonomije u najvećoj mjeri su vezane za informaciono-komunikacione sektore koji danas intenzivno uvode nove tehnologije i tehnološka dostignuća u svaku poru našeg života. Oni neprekidno rade na iznalaženju najoptimalnijih rješenja čija primjena će donijeti prednosti koje će se odraziti u svim sferama dru-štvenog i ekonomskog života. Posebno se to očekuje u industriji koja je oduvijek bila strateška za bilo koju nacionalnu ekonomiju i kao takva prepoznata je kao primarna čija digitalizacija će donijeti niz prednosti kako za organizacije, tako i za krajnje potrošače kojima će omogućiti lakši, jednostavniji, sadržajniji i kvalitetniji život i poslovanje.
Rast i razvoj digitalne ekonomije i njena uloga u društvu je neupitna, a prednosti njene primjene naročito su došle do izražaja u vrijeme pošasti XXI vijeka oličenog u pandemiji korona virusa, poznatijeg kao Covid-19 gdje je zahvaljujući pruženim mogućnostima rada spasila svjetsku privredu i društvo kome je prijetio ekonomski i finansijski kolaps tradicionalne ekonomije.
Nesporno je da tehnologija i tehnološki napredak mijenjaju tradicionalnu ekonomiju u potpunosti, način rada i percepciju i očekivanja potrošača, te da će to u budućnosti raditi još više i još brže. Savremeno društvo mora spremno dočekivati i prihvataiti te promjene, te iskoristiti e-potencijal ekonomije kroz e-trgovinu, e-bankarstvo, e-marketing, e-upravu, e-zdravstvo, e-knjigu i dr. kako bi čovjeku to olakšalo svakodne-vni život i podiglo kvalitet i standard života na najviši nivo.
Za sada nešto malo znamo, nešto malo i naslućujemo, ali najvećim dijelom još uvijek nismo svjesni šta nas tek očekuje u našem životu i primjeni svih mogućnosti digitalne ekonomije.
Dakle, kada je u pitanju društvo u cjelini i način života u budućnosti oličen kroz primjenu digitalne ili tradicionalne ekonomije, dileme nema i ne može biti, jer bez digitalne eko-nomije jednostavno ne možemo, sa njom nam je mnogo lakše, komfornije i kvalitetnije.
Jednostavnije rečeno, digitalna ekonomija je budućnost čovječanstva.
