Student Viktor Kruljac uspješno je odbranio diplomski rad pod nazivom ,,Obnovljivi izvori energije u BIH s aspekta prirodnih potencijala, ekološke i ekonomske opravdanosti” dana 22.11.2021. godine, na prvom ciklusu akademskih studija, na Tehničkom fakultetu, smjer Industrijsko inženjerstvo i menadžment – energetska efikasnost i zelena energija.
Komisiju za odbranu diplomskog rada činili su:
- prof. dr Branko Latinović, predsjednik,
- prof. dr Veljko Vuković, mentor,
- doc. dr Dejan Kojić, član.
Zapisnik je vodila gđa. Gordana Marković.
Kolega Viktor Kruljac u radu je govorio o energetskoj efikasnosti kao o predmetu snažnog i stalnog interesa aktivnosti. Taj interes je prisutan u razvijenim zemaljama, ali i u zemaljama koje su bile u sastavu nekadašnje Jugoslavije, odnosno BiH.
Stavljanje energetske efikasnosti u središte nacionalnih energetskih politika i Evropske unije kao cjeline provodi se u prvom redu zato što povećanje energetske efikasnosti doprinosi smanjenju troškova i potrošnje energije, i direktno utiče na konkurentnu sposobnost kompanija na nacionalnom i međunarodnom tržištu. Nepobitna je konstatacija da je potreba za energijom u BiH kao u cijelom svijetu neprestano u porastu.
U diplomskom radu, kolega Viktor Kruljac, prezentovao je pokazatelje dosadašnjeg procesa energetske tranzicije elektroenergetskog sektora koji su u BiH povezani sa ulogom OIE, a posebno mHE, te ukazao na problem i ekonomske posljedice izabranog modela tranzicije i ponudio mogući alternativni pristup energetskoj tranziciji koji će bolje doprinositi ostvarivanju ciljeva održivog razvoja u BiH, društveno i ekonomski pokazati isplativiju proizvodnju energije.
Poznato je da su fomiranjem Energetske zajednice 2005. godine, zemlje zapadnog Balkana (WB6) preuzele obavezu da svoje energetske politike, politike zaštite okoline i klime, elektroenergetske sisteme i funkcionisanje eleketroenergetskog sektora prilagode politikama i direktivama EU u domenu energetike, zaštite okoline i klime u cilju stvaranja jedinstvenog, funkcionanog tržišno povezanog i integrisanog evropskog sistema.
Ovaj proces tranzicije i to prvenstveno u domenu energetske tranzicije i prelaska sa fosilnih na obnovljive izvore enegije u svim zemljama WB6, a posebno u BiH, bremenit je mnogobrojnim problemima, kontroverzama pa čak i otvorenim sukobima građana, ekoloških aktivista i nevladinih organizacija sa investitorima i vlastima. To je naročito izraženo kada je u pitanju izgradnja malih hidroelektrana koje, iako koriste obnovljiv izvor energije, istovremeno nisu održive, s obzirom na njihov poguban uticaj na prirodnu okolinu, raspoloživost pitke vode i devastaciju biodiverziteta, u funkciji održivog razvoja.
Svi stavovi, zaključci i preporuke bazirani na teoretskom istraživanju izneseni su u ovom diplomskom radu i isti predstavljaju sintezu mnogobrojnih parametara koji pokazuju neminovan pristup proizvodnji alternativne energije u BiH, kako bi mogli udovoljiti Odluci o implementaciji EU Direktive 2009/28 o promociji proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora, kojom je za BiH, do 2025. godine utvrđen obavezujući cilj od 40 % učešća OIE u domaćoj bruto finalnoj potrošnji energiji.
Kako ističe kolega Viktor Kruljac, svrha diplomskog je da pokaže relevantne elemente koji će BiH opredijeliti za energičan pristup kako u proizvodnji električne energije iz obnovljivih izvora tako i u racionalnoj potrošnje energije iz obnovljivih i neobnovljivih izvora. Vrlo bitno, a i zakonodavno sa stanovišta nacionalnih i internacionalni propisa očitovalo se da proizvodnja energije iz obnovljivih izvora u elektranama kao tehničko-tehnološkim postrojenjima, produkuje mnogo manji negativni uticaj na okolinu nego proizvodnja iz neobnovljivih izvora (fosilna goriva, biogoriva, nuklearni izvori energije). Ovaj pokazatelj obrađen je u završnom radu našeg kolege i čini osnovu za opredjeljenje primjene proizvodnje energije iz tehničko-tehnoloških postrojenja koji spadaju u takozvane obnovljive izvore energije, tj. zelenu energiju.
Čestitamo kolegi Viktoru na uspješno odbranjenom diplomskom radu, završetku studija i stečenom zvanju diplomirani inženjer industrijskog inženjerstva i menadžmenta – energetska efikasnost i zelena energija.
SAŽETAK
Tema rada je ,,Efikasni izvori obnovljive energije u BiH, sa aspekta prirodnih, ekoloških i ekonomskih parametara”. Obnovljivi izvori energije su izvori energije koji se dobijaju iz prirode, te se obnavljaju. Najčešće se koristi energija vjetra, sunca, vode i biomase. Možemo ih podijeliti u dvije glavne kategorije, a to su: tradicionalni obnovljivi izvori energije poput biomase i velikih hidroelektrana, te na takozvane “nove” obnovljive izvore energije kao što su energija Sunca, energija vjetra, geotermalna energija, energija talasa itd.
U ovom radu obrađena je važnosti i efikasne produkcije korištenja obnovljivih izvora energije u Bosni i Hercegovini, koja nudi prirodni potencijal BiH. Pored navednog, obraden je vrlo bitan ekološki segment koji doprinosi očuvanju prirodne okkoline, i time pruža ogrmoan uticaj na zdravlje svih živih bića kao i na biljni svijete. U radu su navedni uticajni elementi primjene obnovljivih izvora energije u BiH, posmatrajući sa aspekta trenutne tehnološke razvijenost države.
Teoretsko-istraživački pokazatelji u radu su jasno pokazali da Bosna i Hercegovina u odnosu na okruženje ostalih evropskih država znatno zaostaje u količini proizvodnje obnoviljivih izvora energije, tj. nije uskladila zakonske okvire na proizvodnji jeftine i lako dostupne zelene energije. Pokazano je da nema sumnje da migracija u obnovljive izvore energije dolazi samo kao kratkoročan trošak. Istraživački elementi su takođe pokazali da najveće obećanje proizvodnje obnovljive energije u BiH, treba da se bazira na solarnu energija, energiju vjetra i energiju mini protočnih central. Poznato je da obnovljivi izvori energije nemaju nikakvih štetnih posledica za okolinu, te se time doprinosi na očuvanju prirode i lokalnih zajednica u kojima su oni istalirani.
U ovom završnom radu, pored navednog, pokazno je da razvojem modernih tehnologija u BiH, mogućnost primjene za proizvodnju energije od obnovljivih izvora, bit će sve više dostupnija, kako za državu, tako i za stanovnike. Dokumentovano je da dosadašnje stanje korištenja “novih” obnovljivih izvora energije u Bosni i Hercegovini, s aspekta poređenja svjetskog trenda, pokazuje da novi izvori energije je u dinamičkom trendu stalnog povećanja, zavisno od ekonomske moći sopstvene države.
Ključne riječi: Obnovljivi izvori energije, energija, sunce, vjetar, voda, Bosna i Hercegovina.
