Studenti studijskog programa Psihologija na Filozofskom fakultetu Univerziteta za poslovni inženjering i menadžment Banja Luka, Bojana Ćuso, Darislav Vuleta i Leon Sitnik odbranili su završne radove na Univerzitetu PIM 11. februara 2022. godine. Mentori su pohvalili istraživanja, u diplomskim radovima koje su radile kolege i kolegica, kao i njihov odnos prema studiju.
Koleginica Bojana Ćuso pisala je rad i radila istraživanje na temu „Roditeljsko ponašanje i samopoimanje kod djece osnovnoškolskog uzrasta“.
SAŽETAK: U radu je prikazano istraživanje koje je imalo za cilj ispitati povezanost percipiranog roditeljskog ponašanja i dječjeg samopoimanja, utvrditi da li se i kako dječaci i djevojčice razlikuju u pogledu samopoimanja i percepcije i ponašanja roditelja, te u kojoj mjeri ponašanje roditelja doprinosi razumijevanju dječjeg samopoimanja. Istraživanje je sprovedeno na uzorku od 160 učenika (84 djevojčice i 72 dječaka) sedmih i osmih razreda dvije banjalučke osnovne škole. Prosječan uzrast ispitanika je 13.44 godine sa tendencijom ka 14 godina. Najveći broj ispitanika živi sa oba biološka roditelja (84%), a u obradu podataka je uključeno i preostalih 16% ispitanika. Za ispitivanje dječjeg samopoimanja korištena je skala Susan Harter: Self Perception Profile for Children (1985) za procjenu samopoimanja kod djece uzrasta od 8 do 14 godina, dok je za procjenu roditeljskog ponašanja konstruisan poseban upitnik isključivo za potrebe ovog istraživanja. Pronađene su pozitivne korelacije između roditeljskog prihvatanja i dimenzija samopoimanja dječaka i djevojčica, dok je smjer povezanosti psihološke kontrole i oca i majke sa samopoimanjem djece bio negativan. Bihevioralna kontrola majke je u negativnom odnosu sa samopoimanjem djevojčica, a bihevioralna kontrola oba roditelja je imala pozitivne relacije sa samopoimanjem dječaka. Polne razlike u procjeni roditeljskog ponašanja prisutne su samo u pogledu bihevioralne kontrole, a utvrđeno je da su i majke i očevi skloniji većoj bihevioralnoj kontroli dječaka nego djevojčica. Takođe je utvrđeno da ponašanje roditelja više doprinosi razumijevanju samopoimanja djevojčica, te da je taj doprinos veći u slučaju majčinog ponašanja.
Ključne riječi: samopoimanje, opšte samopoštovanje, roditeljsko ponašanje, prihvatanje, psihološka kontrola, bihevioralna kontrola.
SUMMARY: This paper aims to examine the relationship between the perceived parental behaviors and self-perceptions of children, to determine whether and how boys and girls differ in terms of different dimensions of self-perception and perception of parental behavior. and how parental behavior contributes to the understanding of children’s self-perception. The research was conducted on a sample of 160 students (84 girls and 72 boys) in the seventh and eighth grades of two Banja Luka primary schools. The average age of the respondents is 13.44 years with a tendency towards 14 years. Most of the respondents live with both biological parents (84%), and the remaining, 16% of respondents were also included in the data processing. The Susan Harter Self Perception Profile for Children (1985) scale was used to examine children’s self-perception, while a special questionnaire for assessing parental behavior was constructed exclusively for this research. Positive correlations were found between parental acceptance and the dimensions of boys’ and girls’ self-perceptions, while the direction of the connection between psychological control of both father and mother with children’s self-perception was negative. Behavioral control of the mother is in a negative relationship with the self-perception of girls, and behavioral control of both parents had a positive relationship with the boy’s self-perception. In the assessment of parental behavior. gender differences are present only in terms of behavior control. It has also been found that mothers and fathers are more inclined to control the behavior of boys than girls. It was determined that parental behavior contributes more to the understanding of girls’ self-perception and that this contribution is greater in the case of maternal behavior.
Keywords: self-perception, general self-esteem, parental behavior, acceptance, psychological control, behavioral control.
Kolega Darislav Vuleta pisao je završni rad na temu „Percepcija učenika osnovne škole o ulozi školskog psihologa i spremnost za konsultovanje psihologa“.
SAŽETAK: Cilj ovog rada jeste da se ispita uticaj pola, prosječnog školskog uspjeha i broja neopravdanih izostanaka tokom školske godine u pogledu percepcije učenika osnovne škole o ulozi koju školski psiholog obavlja, kao i spremnosti za konsultovanje psihologa tokom osnovnoškolskog obrazovanja. Nisu pronađena istraživanja na ovu ili sličnu temu dostupna autoru rada, a koja se tiču percepcije učenika osnovne škole o ulozi školskog psihologa. U ovom istraživanju ispitani su učenici nekoliko osnovnih škola područja grada Banjaluka. Uzorak čini 282 učenika osnovne škole (54.10 % ženski pol) od 6 do 8 razreda. U istraživanju korišćena su dva upitnika kreirana za potrebe ovog rada, a to su upitnik percepcije uloge školskog psihologa i upitnik spremnosti za konsultovanje psihologa. Nisu pronađene statistički značajne razlike ni za jednu od grupa opisanih varijabli istraživanja. Nijedna od hipoteza istraživanja nije ispunila očekivanja autora rada, uzevši u obzir da su neka prethodna istraživanja pokazala veću tendenciju osoba ženskog pola ka vrednovanju i traženju psihološke pomoći, kao i negativnom uticaju lošijeg prosječnog uspjeha i većeg broja izostanaka na percepciju škole i školskog osoblja.
Ključne riječi: percepcija psihologa, uloga psihologa, spremnost za konsultacije
SUMMARY: The intention of this study is to examine the impact of gender, average school grade and school absenteeism on the pupil’s percepcion of school psychologist’s role and inclination towards seeking professional psychological help throughout their primary education. There is no similar or related studies in this regard from the sources available to the author of this work. Pupils from several primary schools of the City of Banja Luka were examined in this study in a sample of two hundred eighty two 6th, 7th and 8th graders (54.10 % females). Two questionnaires were created for the purpose of this study — perception of a school psychologist’s role questionnaire and tendency towards seeking psychologist’s help questionnaire. There was no statistically significant differences in any of the groups from aforementioned variables. Therefore none of the hypotheses of this study met the author’s excpectations even though fine amount of research on tendency towards seeking psyhological help showed that women in general have more inclination in that regard, as well as negative influence of below average school grades and school absenteeism when it comes to the percepcion of school staff in general.
Key words: percepcion of a psychologist, psychologist’s role, tendency towards seeking psyhological help
Kolega Leon Sitnik radio je rad na temu „Uspješnost u komunikaciji u nastavnom procesu“
SAŽETAK: Cilj istraživanja je ispitivanje i utvrđivanje uspješnosti komunikacije u nastavnom procesu i utvrđivanje pokazatelja mišljenja i procjene stavova učenika i nastavnika o zadovoljstvu komunikacijom. Uzorak sačinjavaju 150 učenika od šestog do devetog razreda osnovne škole i 40 nastavnika koji realizuju nastavni proces u tim razredima. Dobijeni rezultati pokazuju da se prema polu ne razlikuju mišljenja nastavnika o zadovoljstvu komunikacijom (Percon Chi-square: 1.667. df=2. p=0,435). Statistički značajnu razliku ustanovili smo na nivou pouzdanosti 95% u mišljenjima nastavnika o zadovoljstvu komunikacijom s obzirom na radni staž ispitanika (Percon Chi-square: 11.853, df=4, p=0.018). Utvrdili smo statistički značajnu razliku na nivou pouzdanosti 99% u mišljenjima učenika o zadovoljstvu komunikacijom s obzirom na uspjeh učenika (Percon Chi-square: 35.180, df=16, p=0.004).
Ključne riječi: uspješnost komunikacije, nastavni proces, nastavnik i učenik
Čestitamo kolegama i koleginici Bojani i njihovim mentorima na uspješno odbranjenim diplomskim radovima, završetku studija i stečenom zvanju diplomiranog psihologa.
